Urbanizacija Makiškog polja

Klikni za više.

Makiš predstavlja najstarije i najznačajnije vodoizvorište Beograda – od 1892. godine pet cevastih bunara izbušenih na Makišu predstavljaju začetak korišćenja podzemnih voda na kojem je zasnovan veliki deo savremenog vodovoda Beograda.

Slučaj upravljanja razvojem ovog izuzetno važnog područja grada karakterišu paralelni procesi u međusobnoj koliziji: a) sužavanje uže zone sanitarne zaštite i intezivna urbanizacija tog područja, i b) ulaganje u postrojenje za preradu vode Makiš i zaduživanje u te svrhe.

Možda upravo postojanje ta dva paralelna procesa bazirana na suprotstavljenim sistemima vrednosti i idejama o razvoju, leži u osnovi druge ključne karakteristike upravljanja razvojem područja – netransparentnost procesa planiranja i odlučivanja, odnosno nemogućnost ili otežan pristup dokumentima od značaja.

Ilustrativan je primer studije  “Podzemne i površinske vode vodosnabdevanja Grada Beograda” iz 2013. godine koju je uradio Institut “Jaroslav Černi“ i koja predstavlja osnov „Elaborata o zonama sanitarne zaštite” koje je Ministarstvo zdravlja 2014. godine usvojilo i na osnovu njega donelo Rešenje. god o određivanju zona sanitarne zaštite na administrativnoj teritoriji grada Beograda (br. 530-01-48/2014-10 od 01.08.2014.). Ovim Rešenjem, zone sanitarne zaštite su redefinisane, nove granice su unete u Plan upravljanja vodama sliva reke Save (2014), Generalni urbanistički plan Beograda (2016) i Plan generalne regulacije – Grad Beograd, celine I-XIX, 2016.g. čime je omogućena i legitimisana intenzivna izgradnja područja. Sa druge strane, Stručna komisija je 2015. godine odbila pomenutu Studiju proglasivši je neosnovanom i neadekvatno obrazloženom.  Ova Studija nije javno dostupna, kao ni veliki deo ostale dokumentacije od značaja, čime smo ostali uskraćeni za razumevanje razloga koji su u osnovi ubrzane izmene čitavog seta zakonskih rešenja, gradskih propisa, strateških prioriteta i planova razvoja grada. Ilustracija je više promena rešenja sistema metro linija, pri čemu je u aktuelno ono rešenje u okviru kog je trasa linije Železnik-Makiš-Mirjevo prioritet.

Otežan ili onemogućen pristup informacijama je obeležilo ovo istraživanje u kojem su informacije o slučaju prikupljane prevashodno iz medijskih prikaza događaja u vezi sa teritorijom. To je ujedno i mogući razlog odsustva značajnije diskusije u javnoj sferi o razvoju ovog područja od izuzetnog značaja za budućnost Beograda. 

Za više informacija o promenama u procesu prostornog razvoja posmatranog kroz integralnu prizmu, kao i komentare autora istraživanja (obeleženo simbolom vatre u levom uglu), pogledajte hronologiju u nastavku.

1892
Izgrađen prvi savremeni vodovod u Beogradu

12. jul 1892.
Internet stranica Grada Beograda

Prešlo se na korišćenje podzemnih voda i upotrebu uređaja za crpljenje i distribuciju vode do rezervoara i potrošača. Postrojenje obuhvatalo pet cevastih bunara izbušenih na Makišu.

Izvor fotografije: Brošura BVK
1956
Doneta odluka o izgradnji ranžirne stanice na Makiškom polju

www.belgradeunderground.rs

Prvi nagoveštaji narušavanja okruženja izvorišta vodosnabdevanja.

1987
Definisane prve zone zaštite izvorišta vodosnabdevanja

Sl.list grada Beograda” br. 29/87,
V.Zlatanović – Tomašević

Na osnovu elaborata, definisane su zone zaštite izvorišta vodosnabdevanja AP Beograda, šire i uže, kao i način održavanja sa merama zaštite.

1990
Pušten u rad pogon Makiš

Brošura BVK

Pogon za preradu vode Makiš sa protokom od 2000l/s počeo je sa radom.

Izvor fotografija: Brošura BVK

1991
Usvojen “Zakon o vodama”

Sl.glasnik RS”, br 46/91, Ministarstvo zdravlja, Skupština RS

Zakon koji uređuje upravljanje vodama, izvorima, kao i snabdevanje vodom za piće.

2001
Potpisan ugovor o kreditiranju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj

EBRD, Grad Beograd
13. jul 2001.
Internet stranica EBRD

Ugovor u vrednosti od 20 miliona evra, namenjenih za izgradnju postrojenja “Makiš 2”

2003
Verifikacija odluke o potvrđivanju konvencije o zaštiti i održivom korišćenju reke Dunav

30. januar 2003.
V. Zlatanović – Tomašević

Konvencija obavezuje na ostvarenje održivih ciljeva u upravljanju vodama, uključujući zaštitu, poboljšanje i racionalno korišćenje površinskih i podzemnih voda.

Usvojen Generalni plan Beograda (GP) do 2021.

Sl.list grada Beograda, br. 27/03, Skupština Grada Beograda (Gradska skupština)
27. septembar 2003.

Prema ovom planskom rešenju posmatrani potez pripada užoj zoni zaštite vodoizvorišta.

Potpisan ugovor sa izraelskom kompanijom Tahal

Oktobar 2003.
List Politika i internet stranica firme Tahal

Ugovor vredan 27 milion evra, za projektovanje i isporuku ključne opreme za novo postrojenje za prečišćavanje vode – Makiš 2 potpisan između grada Beograda i kompanije Tahal.

2007
Započeta izgradnja kompleksa “Makiš 2”

Beogradski vodovod i kanalizacija (BVK)
04. jul 2007.
www.ekapija.com

Kapacitet “Beogradskog vodovoda” uvećan za 20%, od kojih će 10% biti korišćeno za planiranu veću potrošnju, a 10% za rezervu.

2008
Potpisan ugovor o izgradnji glavnog postrojenja u okviru “Makiša 2”

“Primorje”, BVK
Januar 2008.
www.ekapija.com, Brošura BVK
.

Potpisan ugovor između grada Beograda i slovenačke kompanije “Primorje” za izradu glavnog postrojenja u okviru “Makiša 2”, u vrednosti od 20 miliona evra.

Započela izgradnja glavnog postrojenja u kompleksu “Makiš 2”

“Primorje”, BVK
Jun 2008.
Brošura BVK
.

Izvođač radova je slovenačka kompanija “Primorje”.

Usvojen “Pravilnik o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta vodosnabdevanja”

Sl.list grada Beograda”, br. 92/2008, Ministarstvo zdravlja
18. oktobar 2008.

Definisane tri zone zaštite, način njihovog određivanja kroz elaborat i kasnijeg održavanja.

Pravilnik kroz član 4 definiše tri zone zaštite izvorišta: zona neposredne sanitarne zaštite, uža zona saintarne zaštite i šira zona sanitarne zaštite.

Dok kroz dalje odredbe propisuje i način njihovog određivanja i održavanja, a član 25 predviđa da se površina i prostorno pružanje zona sanitarne zaštite izvorišta prikazuju u Elaboratu o zonama sanitarne z aštite izvorišta. Kao i njegovu sadržinu (Član 26).

Pravilnikom je propisano i održavanja a pojedine tačke člana 27 navode zabranu površinskih i podpovršinskih radova, miniranje tla, prodor u sloj koji zastire podzemnu vodu i odstranjivane sloja koji zastire vodonosni sloj, osim ako ti radovi nisu u funkciji vodosnabdevanja.

2009
Usvojene izmene i dopune “Zakona o planiranju i izgradnji”

Sl.glasnik RS”, br 39/2009, Ministarstvo GSI
11. septembar 2009.

Izmenama i dopunama Zakona umesto Generalnog plana vraćen GUP kao vid planskog dokumenta. Potrebno uskladiti i izmeniti postojeći GP Beograda do 2021.

2010
Usvojen novi “Zakon o vodama”

Sl.glasnik RS”, br 30/2010, Ministarstvo zdravlja
15. maj 2010.

Zakon kroz član 77 definiše stavke vezane za zone zaštite vodoizvorišta. Najveće izmene u domenu korišćenja javnih dobara, uvođenjem zakona koji bliže definiše tu oblast.

Zakon o vodama definiše pojam vodnog dobra, vodne objekte za korišćenje voda kao i integralno upravljanje vodama. Jedan od najznačajnijih članova za snabdevanje vodom je član 77 koji propisuje:
Ministar nadležan za poslove zdravlja i ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine bliže propisuju za koja se izvorišta, s obzirom na kapacitet, određuju zone sanitarne zaštite, kao i način određivanja, održavanja i korišćenja zona sanitarne zaštite i sadržinu elaborata o zonama sanitarne zaštite.
Ministar nadležan za poslove zdravlja, donosi rešenje o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta, na osnovu elaborata.

2012
Usvojena trasa Metroa

Grad Beograd, EGIS
Novembar 2012.
Beobuild forum

Na Skupštini grada usvojena studija metro mreže, izrađena od strane francuske kompanije EGIS. Trasa metroa van Makiškog polja. Prioritet dat potezu Ustanička – Tvornička.

U novembru 2011. godine potpisan je ugovor sa francuskom kompanijom EGIS za izradu projekta metroa. Ista kompanija u martu 2012 osniva ogranak u Srbiji i izrađuje Studiju izvodljivosti prve trase metroa.
Dokument nije javno dostupan osim jednog grafičkog priloga prikazanog u medijima na kome se vide trase metroa.
Nakon što je usvojena odluka o trasama metroa doneta na bazi te studije, planirana je izrada idejnog projekta i studije opravdanosti, kao i početak radova.

2013
Odluka o izradi studije “Podzemne i površinske vode vodosnabdevanja Grada Beograda”

Institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”
Srbija Danas i N1

Odluku izradio institut za vodoprivredu “Jaroslav Černi”, čime je obrazložena korekcija granica zone zaštite. Dokument nije javno dostupan.
.

Informacije o samoj studiji delimično su dostupne i to u medijima. Odluka o njenoj izradi ne može se naći na stranicama relevantnih institucija te se o njenoj izradi može informisati samo iz medija.
Sadržina studije, kao i kasnijeg elaborata nije javno dostupna ni na sajtu obrađivača, kao ni na portalima relevantnih institucija.
Odluka da se zone zaštite izvorišta mogu korigovati nije obrazložena detaljnije od informacije da je prethodna zona bila nerealno velika i kao takva nije mogla biti adekvatno zaštićena.

2014
Usvojen “Elaborat o zonama sanitarne zaštite”

Ministarstvo zdravlja
01. avgust 2014.
Urbanizacija i zaštita prirodnih resursa i pejzaža
V.Zlatanović – Tomašević



Nasuprot odbijanju od strane komisije, elaborat se usvaja u vidu rešenja od strane ministarstva.

Nasuprot protivljenjima struke ali i malobrojne upućene javnosti Ministar zdravlja na bazi Studije o podzemnim i površinskim vodama vodosnabdevanja Beograda usvaja Elaborat o zonama sanitarne zaštite, što jeste u skladu sa Zakonom o vodama i Pravilnikom o određivanju zona sanitarne zaštite, ali se postavlja pitanje legitimnosti ovakve odluke, kao i koja je uloga Stručne komisije.

Potpisan ugovor o zajmu između EBRD i BVK

EBRD, BVK
05. septembar 2014.
Internet stranica EBRD

Ugovor u vrednosti od 13 miliona evra namenjenih za unapređenje vodovodne infrastrukture, pre svega rekonstrukciju postrojenja “Makiš 2”

2015
Stručna komisija odbija Studiju

Izvor: N1

Stručna komisija za utvrđivanje uslova o određivanju zona sanitarne zaštite kritikuje i odbija Studiju kao neosnovanu i neadekvatno obrazloženu.

Kao i u slučaju Studije, informacije o Stručnoj komisiji za utvrđivanje uslova o zonama sanitarne zaštite dobijeni su prevashodno iz medija i od pojedinih njenih članova. Samo telo se ne pominje u zakonu, pravilniku ili na internet stranici ministarstva.
Prema dostupnim izvorima, ovo telo koje prema svom nazivu sugeriše da je sastavljeno od stručnjaka iz date oblasti, kritikuje Studiju izrađenu od strane instituta “Jaroslav Černi” pominjući nedostatak opravdanosti i neadekvatna obrazloženja za tako drastičnu odluku poput pomeranja i uklanjanja zona zaštite izvorišta vodosnabdevanja.

Pušteno u tromesečni probni rad postrojenje “Makiš 2”

BVK
Urbaniziacija i zaštita prirodnih resursa i pejzaža,
V.Zlatanović – Tomašević

2016
Usvojen GUP Beograda do 2021.

Službeni list grada Beograda”, br. 11/2016
07 .mart 2016.

Granica uže zone sanitarne zaštite izvorišta pomerena je na Obrenovački put, čime je ova zona sužena, a posmatrano područje postaje deo Šire zone sanitarne zaštite.

Kako su prethodnim rešenjem o usvajanju elaborata zone zaštite vodoizvorišta izmenjene, ta odluka je implementirana u GUP, gde je granica Uže zone zaštite koja se nekad pružala duž Vodovodske ulice spuštena na Obrenovački put.
Potez Makiškog polja, sada šira zona zaštite izvorišta, preveden je iz poljoprivrednih i zelenih površina u zonu pretežno komercijalne namene i stanovanja, odnosno mešovitih gradskih centara.

Usvojen plan Generalne regulacije građevinskog područja JLS – Grad Beograd

Službeni list Grada Beograda, br. 20/2016
21. mart 2016.

Raspisan urbanističko arhitektonski konkurs dela Makiškog polja

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju i Udruženje arhitekata Srbije
24. mart 2016.

Cilj prikupljanje rešenja za urbanizaciju nekadašnje uže zone zaštite izvorišta vodosnabdevanja.

Otvoreni, anketni, jednostepeni konkurs za urbanističko arhitektonsko rešenje dela Makiškog polja raspisan je neposredno nakon usvajanja Generalnog urbanističkog plana i Plana generalne regulacije građevinskog područja grada, sa ciljem prikupljanja ideja za urbanizaciju ovog prostora kao novog funkcionalnog prostornog i investicionog resursa grada.
Konkursni zadatak predvideo je, na bazi prethodno usvojenih planskih dokumenata visok stepen izgradnje, a njegovi rezultati predstavljaće bazu za izradu Plana detaljne regulacije posmatranog područja.

Objavljeni rezultati konkursa

Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju i Udruženje arhitekata Srbije
24. jul 2016.

Prvo mesto osvojili su profesori Arhitektonskog fakulteta, a rešenje ispunjava visoke koeficijente izgrađenosti zadate raspisom.
Publikovani rezultati konkursa su dostupni na www.beoland.com.

Usvojene izmene i dopune “Zakona o vodama”

“Sl.glasnik RS”, br.101/2016, Ministarstvo zdravlja
24. decembar 2016.

Izmene zakona su obimne i veliki deo njih odnosi se upravo na izvorišta, vodu za piće i sanitarnu zaštitu izvorišta vodosnabdevanja.

U ukviru izmena i dopuna zakona izvršene su značajne korekcije ovog akta i to u nekim od njegovih osnovnih postulata. Opšte odredbe su pretrpele veće izmene poput definicije vode za piće i činjenice da je voda sa statusa dobra od opšteg interesa postala prirodno dobro.
Drugi značajni članovi odog zakona koji su pretrpeli veće izmene jesu član 75 koji definiše Zdravstvenu ispravnost i kvalitet vode kao i član 77 kojim se definišu zone sanitarne zaštite izvorišta za snabdevanje vodom za piće i nadležnosti nad njima.

2017
Usvojena nova trasa Metroa

Grad Beograd, EGIS
www.ekapija.com/www.gradnja.rs


Kompanija Egis izradila je novu studiju u okviru koje se prioritet za izgradnju prve linije metroa daje trasi Železnik – Mirijevi preko Makiša, Beograda na vodi i Ade Huje.

Objavljen materijal za rani javni uvid u PDR dela Makiškog polja

Sekretarijat za urbanizam
Avgust 2017.

Plan detaljne regulacije radi se na bazi dobijenih konkursnih rešenja i predstavlja okvir za buduću urbanizaciju područja.

Rani javni uvid u PDR dela Makiškog polja

Sekretarijat za urbanizam
13 – 27. septembar 2017.
Internet stranica Grada Beograda

Rani javni uvid u izmene Regionalnog prostornog plana administrativnog područja Grada Beograda

Sekretarijat za urbanizam
25. septembar – 09. oktobar 2017.
Internet stranica Grada Beograda

Plan predviđa izmene prioritetnih trasa linija metroa prema studiji kompanije EGIS, gde prioritet dobija linija sa Makiša.

Peticija “Metro za ljude, ne za prazne livade”

Inicijativa Ne da(vi)mo Beograd
08. oktobar 2017.

Peticija protiv izmene prioritetne trase na trasu Makiš Ada Huja, kao trenutno nenaseljenih lokacija, a preko Beograda na vodi.
www.peticije.online/metrozaljudenezapraznelivade

2018
Javni uvid u izmene Regionalnog prostornog plana administrativnog područja Grada Beograda

Komisija za planove
19. mart 2018.
Internet stranica Grada Beograda

Usvojene izmene i dopune Regionalnog prostornog plana administrativnog područja Grada Beograda

Grad Beograd (Skupština grada)
25. septembar 2018.
Internet stranica Grada Beograda

Izvršena korekcija prioritetnih trasa metroa.

2019
Formirana radna grupa za realizaciju metroa

Vlada Republike Srbije
21. maj 2019.
www.ekapija.com

Sa kineskom kompanijom Power Construction Corporation o China Vlada Republike Srbije priprema tehničko i finansijsko rešenje.